NAMAZ PO SUNNETU POSLANIKA MUHAMMEDA S.A.V.S
ONAKO KAKO JE TO POJASNIO DR. SAFET KUDUZOVIC U SVOJOJ KNJIZI:
“SVOJSTVA POSLANIKOVOG NAMAZA od abdesta do zikra” (prosireno izdanje)
Podnevski sunnet (Podne namaz nastupa kada sunce predje na drugu polovinu neba, po konsenzusu islamskih ucenjaka)
U pouzdanim hadisima se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od podnevski sunneta klanjao: dva rekata prije podne namaza i dva poslije, cetiri prije i dva poslije, cetiri prije i cetiri poslije. Bolje je klanjati dva po dva rekata, a mozese klanjati i cetiri sa jednim selamom.
Podnevski farz
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je cetiri rekata podnevskog farza, uceci na pva dva rekata El-Fatihu i suru u sebi. Na druga dva rekata ucio bi samo El-Fatihu, takodjer, u sebi. Na prvom rekatu bi ucio znatno duze nego na drugom. Ikindijski sunnet (Ikindija namaz nastupa neposredno po isteku podnevskog vremena, kada hlad nekog predmeta dostigne duzinu istog, ne racunajuci duzinu male sjene koja se primjeti dok je sunce u zenitu)
Prije ikindije-namaza Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad je klanjao dva rekata. Ovi sunneti su nepritvrdjeni, tj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih je izostavljao za razliku npr. od sabahskih i podnevskih sunneta, koje je redovno klanjao.
Ikindijski farz
Ikindijski farz se sastoji od cetiri rekata, kao i podnevski. Uci se kao i na podnevskom farzu. Aksamski sunnet prije farza (Aksam namaz nastupa zlaskom sunca, po konsenzusu islamskih ucenjaka)
Abdullah b. Mugaffel prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dva puta ponovio: “Klanjajte prije aksama…”, a treci put je kazao: “Onaj ko zeli,” bojeci se da to ljudi ne uzmu kao stalni sunnet.
Aksamski Farz
Aksamski farz ima tri rekata. Na prva dva rekata uci se naglas El-Fatiha i sura, a na trecem samo El-Fatiha u sebi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi na aksamu oduzio s ucenjem Kur'ana a ponekad bi skratio.
Aksamski sunnet poslije farza
Ummu-Habibe, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko u toku dana i noci klanja dvanaest (dobrovoljnih) rekata, sagradice mu se kuca u Dzennetu – cetiri rekata prije podne, dva poslije,dva poslije aksama, dva poslije jacije i dva prije sabah namaza.” Jacijski sunnet prije farza (Jacija namaz nastupa sa nestankom crvenila sa neba,po konsenzusu islamskih ucenjaka)
Od Allahova Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, nije preneseno da je klanjao sunnete prije jacije-namaza, alise moze zakljuciti da prije jacijskog farza ima namaz iz predaje Ibn-Mugaffela u kojoj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Izmedju svakog ezana i ikameta ima namaz” To je ponovio tri puta, a potom rekao: “..onome ko zeli klanjati.”
Sto se tice klanjanja cetiri rekata prije jasijskog farza taj postupak nije utemeljen u Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako ga hanefijski pravnici smatraju pohvalnim.
Jacijski farz
Jacijski farz ima cetiri rekata. Na prva dva uci se El-Fatiha i sura naglas, a na druga dva El-Fatiha u sebi.
Jacijski sunnet poslije farza
Jacijski sunnet je pritvrdjeni sunnet i sastoji se od dva rekata. Sabahski sunnet (Sabah namaz pocinje nastupanjem prave zore, po jednoglasnom misljenju islamskih ucenjaka. Prava zora nastupa kada se na horizontu od istoka pojavi vodoravna svjetlost, koja postepeno pojacava, blago obasjavajuci vrhove brda. Prije pojave prave zore ima tzv. lazna zora, a ona se ogleda u pojavi kratkotrajne vertikalne svjetlosti, poput vucijeg repa, nakon cega ponovo nastaje nocna tama)
Sabahski sunnet se sastoji od dva rekata. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratko bi ucio na sabahskom sunnetu. Aisa, r.a., prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na sabahskom sunnetu ucio: sure “El-Kafirun” i “El-Ihlas.”
Sabahski farz
Sabahski farz sastoji se od dva rekata. Na oba rekata uci se El-Fatiha i sura naglas. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uobicavao je na sabahskom farzu oduljiti ucenje, ali bi ga ponekad i skratio. Od sura koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio na sabahskom farzu, spominju se: El-Vakia, Ez-Zelzele, El-Felek, En-Nas, Et-Tekvir. Vitr namaz
Vitr namaz je pritvrdjeni sunnet po misljenju vecine islamskih ucenjaka. Vitr namaz se moze klanjati na nekoliko nacina: Ebu-Ejjub el -Ensari prenosi da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko zeli neka klanja vitr-namaz pet rekata, ko zeli tri, a ko zeli neka klanja jedan rekat.”
Kada se klanja vise od jednog rekata vitr namaza, klanja se sa samo jednim tesehudom (etehijjatu) i jednim selamom.
Ubejd b. Kab prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr sa tri rekata, uceci na prvom rekatu: “El-Eala”, na drugom “El-Kafirun” a na trecem “El-Ihlas” da bi nakon kunut dove i selama rekao tri puta “Subhanel-Melikil-Kuddus”.
Ubejd b. Kab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio kunut dovu na vitr namazu prije rukua sto je preci nacin ucenja od nacina gdje se kunut dova uci poslije rukua, mada je i tako ispravno.
Vrijeme vitr namaza pocinje nakon jacije-namaza i traje sve do nastupa prave zore. Dzuma namaz
Dzuma namaz sastoji se od dva rekata. Dzuma-namaz je propisani namaz koga je duzan klanjati svaki punoljetni i pametni musliman koji se nalazi u mjestu boravka. Ebu-Musa prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Svakom muslimanu je stroga obaveza klanjati dzumu-namaz u dzematu, osim cetverice: roba, zene, malodobnika i bolesnika.”
Ko zeli vise detalja o dzuma-namazu neka potrazi djelo “Dzuma-namaz pravni (fikhski) propisi.” Bajram namaz
Ebu-Seid el-Hudri prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bajram namaz na musalli (otvorenom prostoru).
Ibn-Abbas kaze: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije klanjao prije ramazanskog bajrama niti poslije.
Ibn-Abbas i Dzabir b. Abdullah su rekli: “Ne uci se ezan na ramazanskom i krbanskom bajram namazu.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da zene i djevojke izadju na musallu, cak i one koje su u mjesecnom ciklusu, s tim da se odvoje ustranu.
Tri su sunneta na ramazanskom bajramu: pjesaciti do musalle, jesti prije izlaska i okupati se.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, isao je na bajram namaz jednim putem a vracao se drugim.
Sunnet je da imam odrzi prigodnu hutbu nakon bajram namaza. Propis klanjanja sunneta neposredno poslije farz-namaza
Prenosi se od Ibn-Ebi-Huvara da je klanjao dzumu-namaz za Muavijom b. Ebi-Sufjanom. Kada je Muavija predao selam Ibn-Ebi-Huvara je ustao da klanja sunnete na istom mjestu gdje je klanjao dzumu. Nakon toga, Muavija ga je pozvao i rekao mu: “Ne cini vise ono sto si ucinio, tj. da spajas dzumu-namaz sa drugim namazom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da ne spajamo namaz sa namazom dok nesto ne progovorimo ili ne izadjemo.”
Sejhul-islam Ibn-Tejmijje kaze: “Sunnet je rastaviti propisane od dobrovoljnih namaza, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ispravnim predajama da je zabranio spajanje namaza sa namazom, osim ako izmedju njih nesto progovori ili se pomjeri s mjesta. Nema razlike izmedju namaza muskarca i zene
Sve sto smo spomenuli od abdesta do zikra vrijedi kako za muskarca tako i za zenu. Nema ispravnih dokaza u Kur'anu i Sunnetu koji upucuju da s namaz muskarca, po svojoj formi, razlikuje od namaza zene.
Naprotiv, postoje dokazi koji ukazuju suprotno tome i koji pobijaju takvo misljenje.
Ovdje je neophodno izuzeti namaz zene u odjeci koja bi mogla otkriti nesto od njenog tijela (mimo lica i saka), ili postoji mogucnost da je ljudi vide, onda ce skupiti svoje tijelo u namazu da se ne izazove pozuda kod onih koji je gledaju.